Izvješće je ključni dokument koji uspostavlja smjernice dugoročne europske politike u području središnje tehnologije digitalne transformacije. U njemu su obrađeni potencijali i moguće prepreke u korištenju umjetne inteligencije u posebno istaknutim područjima, poput zdravstvene djelatnosti, Zelenog sporazuma, geopolitičkih i sigurnosnih aspekata, konkurentnosti, očuvanja demokracije ili tržišta rada. Posljednjih godinu i pol održano je niz tematskih sjednica, brifinga, a sve u cilju ublažavanja administrativnih opterećenja za poduzetnike i omogućavanja većih ulaganja u sektor.

Europa kaska za globalnim tržištem u sektoru razvoja umjetne inteligencije, a definiranje regulative veliki je korak u ubrzavanju tempa razvoja. Hrvatska u ovom sektoru ima oko 200 tvrtki te rješenja koja su već globalno priznata – poput Photomatha, aplikacije koja je u jednom trenutku bila najpopularnija na Apple Storeu.

„Osim jasne dijagnoze da Europa kaska u digitalizaciji, ovo je i poticaj na konkretno djelovanje u okolnostima sve nemilosrdnije globalne tehnološke utrke i uzdrmane sigurnosne ravnoteže. Samo osam od dvjesto najznačajnijih digitalnih kompanija u svijetu dolaze iz Europe, a Kina i Amerika ulažu značajno više u istraživanje i razvoj digitalnih tehnologija. Europska pravila moraju štititi građane i potrošače, ali bez sprječavanja gospodarskog rasta i usporavanja primjene najmodernije tehnologije, osobito kod malih i srednjih poduzeća“, istaknuo je potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju Europskog parlamenta i hrvatski eurozastupnik, Karlo Ressler.

Izvješće ima za cilj predložiti sveobuhvatni pristup umjetnoj inteligenciji svim relevantnim europskim akterima, u prvom redu europskim institucijama i državama članicama. Također, ističe se i globalna odgovornost Europske unije za postavljanje međunarodnih standarda na ovom području, budući da je prva na svijetu pokrenula ove izrazito važne, ali kompleksne rasprave postavljanja pravila za nove tehnologije.