Dubrovnik: Okrugli stol o 5G komunikacijskoj infrastrukturi

Prostorni planovi su prvo „mjesto” za razgovor o širenju 5G mreža

Autor: Zvonko Pavić
event 27.09.2021.
Foto: Shutterstock

Telekomunikacijske mreže u urbanim sredinama uvijek su izazivale razne prijepore i suprotstavljanje raznih ideja o tome što se i kako se smije, može i treba napraviti na pojedinoj lokaciji.

Udruga informatičke i komunikacijske industrije – ogranak Hrvatske udruge poslodavaca i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika organizirale su krajem prošlog tjedna u Dubrovniku okrugli stol o primjeni 5G tehnologije u urbanim sredinama. Riječ je bila o tehničkim, društvenim, zakonodavnim i zdravstvenim aspektima nove generacije telekomunikacijskih mreža. Uz zdravstveni aspekt, tema koja je prevladala u razgovoru stručnjaka i predstavnika državne i lokalne uprave bili su prostorni planovi, to jest, da li i koliko oni ograničavaju ili pomažu razvoj digitalizacijske infrastrukture u Hrvatskoj.

Prvo, zdravlje.

5G bazne postaje u Hrvatskoj zdravstveno su sigurne, a svaku od njih, pri puštanju u rad, operator prijavljuje HAKOM-u koji onda vrši mjerenja kako bi se ustanovila jačina elektromagnetskih zračenja. Ta mjerenja, koja se izvode periodički, javno su dostupna na internetskim stranicama te naše agencije. Mjerenje elektromagnetskih zračenja izvodi i nekoliko privatnih, specijaliziranih tvrtki. Ta mjerenja danas nisu dostupna javnosti, no radi se na tome da se baza i tih privatnih podataka uskoro objavi. Jedan aspekt zdravstvene sigurnosti 5G mreže je i gustoća baznih postaja – 5G je telekomunikacijska mreža kojoj treba puno više, puno manjih baznih postaja kako bi se signalom pokrio isti prostor kao na mrežama prethodnih generacija. Štoviše, broj 5G baznih postaja i njihova gustoća vremenom će još rasti. Prvi razlog je ispunjavanje potrebe za novim kapacitetima propusnosti mreže, pa se 5G bazne postaje “ubacuju” između baznih postaja prethodne generacije. Drugi razlog je korištenje viših frekvencija, a ta tehnologija na današnjoj razini ima manji radijus pokrivanja prostora. To će biti dodatno izraženo na nekim mikro lokacijama koje imaju „nezgodnu” konfiguraciju terena i-ili na kojima treba obuhvatiti veći broj korisnika.

Nužnost komunikacije struka i lokalnih uprava

Telekomunikacijske mreže u urbanim sredinama uvijek su izazivale razne prijepore i suprotstavljanje raznih ideja o tome što se i kako se smije, može i treba napraviti na pojedinoj lokaciji. To se, u uređenijim zemljama, rješava jednostavnim poštivanjem propisa. U Hrvatskoj to, unatoč do sad preuzetoj EU legislativi, nije baš tako jednostavno. Glavni problem je nedostatak češće i konstruktivnije komunikacije između telekomunikacijskih stručnjaka i predstavnika lokalne uprave. Moralo bi biti samorazumljivo (i u nekim slučajevima i jest) da operateri trebaju dijeliti infrastrukturu koja nosi bazne postaje, a ne da svatko podiže svoj stup. Jednako je samorazumljivo i to da infrastruktura mora biti i vizualno prilagođena neposrednom okolišu. Primjerice, u Dubrovniku, na Lokrumu, imamo primjer telekomunikacijskog stupa koji nosi 5G baznu postaju koji je obojan u “dubrovački zelenu” i fino se uklapa u borovu šumu u kojoj se nalazi. To je minimalna i ne previše skupa intervencija, no, zanimljivo je, hrvatski operateri telekomunikacija, kažu predstavnici državne i lokalne samouprave na okruglom stolu, i dalje su dosta neskloni takvim intervencijama. Štoviše, imamo i primjer jednog operatera koji je svojim bagerom dobro izrovao brežuljak na kojem je postavio svoju baznu postaju i to ostavio kako jest, ružno, izrovano, umjesto da na ponos sebi i domovini, uljepša okoliš. Imamo i primjer nedostatka suosjećajnosti i kod uprave – na Banovini je nakon potresa postavljen privremeni telekomunikacijski stup kako bi se omogućio online pristup nastavi djeci smještenoj u obližnjem kontejnerskom naselju. Građevinska inspekcija je naložila da ga se ukloni jer pri njegovom postavljanju nije potpuno poštovan Pravilnik o podizanju jednostavnih građevina.

Temeljna „platforma” digitalizacije

„Ravnina” na kojoj treba početi komunikacija između uključenih struka i državne i lokalne uprave su prostorni planovi. Određena razina te komunikacije već postoji: HAKOM održava seminare za koje su lokalni prostorni planeri iznimno zainteresirani. Ustanovljeno je da je ciklus izmjene prostornih planova prespor: traje bar pet a ponekad i deset godina. To treba ubrzati. Ustanovljeno je da bi prva platforma za razgovor o telekomunikacijskoj infrastrukturi trebali biti već javne rasprave i e-savjetovanja. Primjerice, u posebno zaštićenim prostorima kakva je stara gradska jezgra Grada Dubrovnika ne bi trebalo posegnuti za maskiranjem 5G baznih postaja u lažne dimnjake na krovovima jer bi to umanjilo autentičnost arhitekture, misle konzervatori i Ministarstvo kulture. U prostorne planove treba uvesti distinkcije između raznih tipova instalacija, makro i mikro infrastrukture, jasno definirati što se i gdje postavlja, a sve s ciljem da sam prostorni plan ne postane ograničenje širenja 5G mreža. Primjerice, stari poslovni plan Dubrovnika (u novom je to izmijenjeno) zabranjivao je postavljanje baznih postaja „ispod” magistrale. Sve će to dodatno zakomplicirati i EU uredba o malim baznim postajama (small cell), zapremine do 30 litara (što je približna veličina dvije školske torbe) koje se mogu se montirati na rasvjetni stup. Naime, za takve bazne postaje ne treba posebna dozvola pa ih se neće moći zabraniti. Ipak, trebalo bi osmisliti neke preduvjete i za tu vrstu 5G infrastrukture. Uz zadovoljavanje zdravstvenih i estetskih uvjeta treba dobro razmisliti i o kumulativnom utjecaju tih “kutijica.” Što ako ih se na nekom, ne previše velikom prostoru, postavi dvadesetak?

Ostale teme…

Imamo nove frekvencije, a imamo i nove operatore. Regionalnu koncesiju za Dubrovačko-Neretvansku županiju dobila je tvrtka Markoja d.o.o.

Frekvencije od 3,6 gigaherca omogućuju gradnju tzv. fixed wirelless access infrastrukture, što operatorima pojeftinjuje izradu mreže u ruralnim područjima, jer ne moraju razvlačiti optiku do svake kuće. Za razvoj tih i ostalih telekomunikacijskih mreža u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost predviđeno je milijardu kuna i dodatnih 800 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz drugih EU izvora. To je prilika za lokalne samouprave u Hrvatskoj. Neka posegnu za tim novcem i izgrade broadband infrastrukturu na svojim područjima.

Glavni cilj Nacionalnog plana širokopojasnog pristupa internetu od 2021- do 2027. je maknuti Hrvatsku sa začelja u EU, mjereno po DESI indeksu. Cilj je postići potpunu pokrivenost svih kućanstava i socio-ekonomskih pokretača u Hrvatskoj, širokopojasnom infrastrukturom, telekomunikacijskim mrežama velikog kapaciteta i 5G mrežama. Riječ je o brzinama od minimalno 100 megabita u sekundi za kućanstva i gigabitnim brzinama za poslovne korisnike.

Foto: DT / Okrugli stol u Dubrovniku

Na okruglom stolu sudjelovali su (s lijeva na desnp): Natalija Godinić iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture; Jasminka Martinović, HUP; Tonko Obuljen, HAKOM; Gordan Šimac, Hakom; Antun Baće, Ministarstvo kulture, konzervatorski odjel Dubrovnik i Lovel Giunio, Upravni odjel za Urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Grad Dubrovnik. Skup je moderirao glavni urednik stručnog portala www.ictbusiness.info, novinar, Dražen Tomić (za govornicom).

Komentari

Zainteresirani ste za jedan od treninga?

Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!

Markoja d.o.o.
Sjedište:
Selska cesta 93
OIB: 10585552225

    Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!



    Sve vijesti

    Podržava