PRILIKA GENERACIJE

Bespovratna sredstva EU donijela bi višestruko veće koristi IT sektoru od ulaganja u digitalizaciju države

Autor: Marina Šunjerga
event 27.04.2021.
Foto: Shutterstock

Nacionalni plan oporavka i otpornosti prilika je generacije jer donosi potencijal od 47,5 milijarde kuna, koje bi u slučaju agilnog pristupa javne uprave i kvalitetnih projekata Hrvatska mogla privući iz Europskih fondova.

Koliko će novca zaista doći u Hrvatsku ovisi o reformama koje se tim novcem trebaju financirati. O samim detaljima plana za razdoblje od 2021. do 2023. godine ne zna se puno jer je Vlada javnost o dokumentu kojim se definira smjer razvoja i pomoću kojeg bi mogli prevladati krizu i razviti propulzivne sektore informirala prezentirajući tek njegov sažetak.

Ciljevi Europske komisije kod ovog programa su digitalizacija i zelena Europa dok je fokus nacrta domaćeg plana na javnim infrastrukturnim projektima. Ipak dokument najavljuje digitalizaciju javne uprave i cijelog državnog sustava u najširem smislu pa bi IT industrija mogla bi biti jedan od sektora u Hrvatskoj koji će najviše profitirati ovim planom. Naime, svaka peta kuna iz ovog financijskog plana rezervirana je za digitalizaciju što znači da je potencijal ulaganja u taj sektor gotovo deset milijardi kuna.

Država neće moći europskim novcem plaćati troškove održavanja, najma i plaća službenika, a može novac trošiti na razvoj, razvojne inženjere i programere, kao i na troškove investicija te vanjske stručne podrške u upravljanju i administraciji projekata. Drugim riječima velik dio novca zaista bi mogao završiti u rukama stručnjaka koji će raditi na informatizaciji sustava, međutim manjkavost plana je da nije predvidio direktne poticaje domaćim IT tvrtkama i njihovim projektima što je glavna zamjerka industrije Vladinu planu.

Država je osmislila 21 projekt, a cilj joj je povezivanje svih registara unutar središnjeg sustava, povećanje dostupnosti širokopojasnog interneta i stvaranje okosnice za razvoj 5G mreža tamo gdje telekomi nemaju velikog ekonomskog interesa dok privatni sektor zamjera to što ih u izradi plana nisu konzultirali jer vjeruju da bi sredstva mogla biti puno kvalitetnije plasirana.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca tako kažu da se boje da će se sredstva usmjeriti samo u javne servise i upozoravaju da je to samo jedna od tri komponente digitalizacije pa ćemo propustiti priliku razvoja drugačijeg i raznovrsnijeg gospodarstva. Prethodno po stručnjacima neće donijeti svrhu programa a to je otpornost gospodarstva jer samo privatne investicije mogu kreirati stvarni oporavak, otpornost i dugoročnu diverzifikaciju hrvatskog gospodarstva. Naime, direktnim investicijama u privatni sektor točnije prealociranjem sredstava iz infrastrukturnih projekata u projekte inovativnih i proizvodnih tvrtki mogla bi se stvoriti kvalitetna i održiva radna mjesta.

Procjena je poduzetnika da bi se bespovratnim sredstvima u ICT sektoru u idućih pet godina moglo stvoriti nekoliko tisuća održivih radnih mjesta ali i osnažiti desetak kompanija koje bi dosegle broj zaposlenih i široki eko sustav kakav danas razvijaju Infobip, Rimac automobili i druge uspješne tehnološke kompanije u široj europskoj regiji. U posljednjih je pet godina promet hrvatskih IT tvrtki rastao po godišnjoj stopi od 11,2 posto, ali IT industrija perjanica gospodarstva i dalje značajno zaostaje za međunarodnom konkurencijom u okviru EU.

Komentari

Zainteresirani ste za jedan od treninga?

Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!

Markoja d.o.o.
Sjedište:
Selska cesta 93
OIB: 10585552225

    Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!



    Sve vijesti

    Podržava