Znajući za procjenu Ujedinjenih naroda prema kojoj će u 2050. godini zbog porasta populacije našem planetu trebati 70 posto više hrane nego 2009. godine. jasno je da je poljoprivreda jedna od grana u kojoj se očekuju najveći benefiti primjene 5G tehnologije.

Tako će poljoprivreda budućnosti koristiti senzore kako bi pratili usjeve, navodnjavanje kultura te njihovo sazrijevanje, ali i alate koji će eliminirati potencijalne štete uzrokovane atmosferskim utjecajima. U tom smislu 5G mreža omogućit će korištenje većeg broja uređaja, brzi dotok informacija i preciznije analize nužne za maksimizaciju prinosa i kvalitete same hrane.

Pet najvećih promjena koje očekuju poljoprivredu;

Precizna poljoprivreda poljoprivrednicima će dati podatke o usjevima prikupljenih senzorima i dronovima, što će smanjiti upotrebu umjetnih gnojiva, pesticida, ali i podići kvalitetu hrane.
Autonomni traktori vozila su koja će smanjiti potrebu za brojem zaposlenih, ali i povećati efikasnost proizvodnje. Uz autonomne traktore tu će biti i razni strojevi koji će zamijeniti ljudsku ruku.
Pametno navodnjavanje omogućit će senzori u samom tlu kao i oni koji mjere atmosferske prilike jer će precizirati potrebu za navodnjavanjem, a time i osigurati kvalitetnije prinose i smanjenje troškova.
Analiza podataka prikupljenih senzorima i dronovima omogućit će praksu koja djeluje na povećanje prinosa.
Zaštita nasada povećat će se lociranjem insekata i drugih štetočina koji mogu uništiti nasad.

Poljoprivreda je sektor u kojem se već danas primjenjuje puno tehnoloških rješenja pa tako senzori već mjere količinu oborina ili pak temperaturu tla, ali 5G mreže omogućit će brži prijenos podataka te korištenje puno većeg broja senzora uz niže cijene. Ipak, da bi to bilo moguće nužno je implementirati 5G mrežu na ruralna područja, a to bi se u Hrvatskoj sudeći po natječaju kojeg provodi HAKOM trebalo realizirati do 2025. godine. IoT rješenja na 5G mreži donijet će revoluciju u poljoprivredi i to ne samo kroz rezanje troškova i veće prinose već i kroz novi pristup samoj poljoprivredi te promjene cijele paradigme proizvodnje hrane.

Naravno, sva nova rješenja nameću velika infrastrukturna ulaganja, ali i velike investicije samih poljoprivrednika pa će izgledno 5G tehnologiju na početku koristiti veliki poljoprivredni proizvođači, međutim digitalizacija poljoprivrede mogla bi biti ubrzana državnim poticajima. Podsjetimo, država je kroz poticaje tijekom posljednjih 10 godina u poljoprivredu uložila više od 40 milijardi kuna, a poljoprivredna proizvodnja se u tom periodu gotovo pa prepolovila, odnosno njezina je vrijednost pala s 33 milijarde kuna na svega 18 milijardi kuna. Nove tehnologije, odnosno plasman državnih poticaja u njihovu implementaciju mogle bi obrnuti trend i konačno dovesti do pametnije, racionalnije i profitabilnije proizvodnje hrane dok bi poljoprivrednici novog doba umjesto fizičkih radnici postali poduzetnici koji svojim imanjem upravljaju u odijelima.