Naime, na pitanje koristite li umjetnu inteligenciju radi vašeg zdravlja bilo mobilne aplikacije, digitalnog asistenta ili neke tehnološke opcije 10,1 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno. Zanimljivo je da moderna rješenja u zdravstvu češće koriste muškarci nego žene, a očekivani je podatak da se aplikacijama ili digitalnim asistentima koriste mlađi građani pa je tako najveći udio korisnika usluga na bazi umjetne inteligencije u području zdravstva među mlađima od 40 godina. Ipak i 6,3 posto građana starijih od 60 godina koristi nove usluge i prilagodili su se novom normalnom. Među visoko obrazovanim građanima čak 15,7 posto je onih koji koriste ove usluge, a natprosječan je udio i onih koji koriste digitalne usluge i među zaposlenima. Iznenađujuće je da svega dva posto studenata i učenika koristi modernije tehnologije međutim mogla bi to biti posljedica manje zainteresiranosti za zdravstvene usluge.
Zanimljivost istraživanja je da je najmanji broj ispitanih kao izvor informacija o AI uslugama navodi liječnike i ljekarnike već su za nove mogućnosti saznali usmenom predajom od bliskih osoba ili putem medija. Istraživanje „Zdravstvo u doba pandemije” provedeno je u četiri velika grada: Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
Rezultati iz Hrvatske potvrđuju globalne trendove koje je istraživala konzultantska kuća PwC, koji pokazuju da građani žele koristiti digitalne platforme u zdravstvu. Po tom istraživanju, čak 91 posto anketiranih građana koji su koristili video postavke virtualne skrbi – uključujući široki krug usluga, od procjene zdravstvenog stanja do brige o kroničnim bolestima – izjavilo je da bi ju ponovno koristili umjesto osobnog posjeta liječniku. Isto tako, dvije trećine ispitanika bilo bi voljno sudjelovati u kliničkim ispitivanjima putem digitalnih alata s daljinskim nadzorom pacijenta i virtualnim interakcijama, pa su skloni upotrebi tehnologije za dostavljanje podataka, virtualnim intervjuima s istraživačkim timom i korištenju uređaja za daljinsko praćenje zdravlja.
Istraživanje je iznjedrilo četiri vodeća trenda: očekivanja pacijenata za češćom upotrebom virtualne skrbi, zahtjev za boljom razmjenom podataka institucija, razvoj digitalnih i virtualnih kliničkih ispitivanja te osiguranje lokalne dobave kako bi se umanjila izloženost poremećajima u sustavu dobave. Svi su ovi trendovi nastali pod jakim utjecajem COVID krize odnosno promjena koje je novo normalno dovelo u naše živote. Stručnjaci iz PwC-a ističu da će ta četiri područja biti glavne teme u idućih godinu do dvije dana.
