VELIKE PROMJENE

Stupio na snagu Akt o digitalnim tržištima koji bi trebao zauzdati tehnološke divove

Autor: Redakcija
event 02.11.2022.
Foto: Shutterstock

Zakon kojim se cilja ograničiti dominantnu ulogu velikih internetskih platformi stupio je na snagu 1. 11., a počet će se primjenjivati od 2. svibnja 2023.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u ožujku ove godine. Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje tvrdi da su postale privatni regulatori. Provedba Akta o digitalnim tržištima (eng. Digital Markets Act odnosno DMA) počinje za šest mjeseci. Ključni pojam u Aktu je „nadzornik pristupa” digitalnom tržištu.

Nakon što se počne s primjenom Akta u svibnju sljedeće godine, potencijalni nadzornici pristupa koji dosegnu pragove utvrđene Aktom o digitalnim tržištima moraju obavijestiti Europsku komisiju o svojim „osnovnim uslugama platforme” u roku od dva mjeseca, do 3. srpnja 2023.

Komisija zatim ima 45 radnih dana da procijeni je li predmetni poduzetnik dosegnuo te pragove i da mu utvrdi status nadzornika pristupa, najkasnije do 6. rujna sljedeće godine. Pošto taj status bude utvrđen, nadzornici pristupa imat će šest mjeseci da ispune zahtjeve iz Akta o digitalnim tržištima, a najkasnije do 6. ožujka 2024.

Aktom su definirani kriteriji na temelju kojih će se određivati koje internetske platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa. To su „digitalne platforme koje osiguravaju bitnu vezu između poslovnih korisnika i potrošača – položaj koji im može omogućiti da preuzmu ulogu privatnog regulatora [tj. da sami određuju pravila], na taj način stvarajući uska grla u digitalnom gospodarstvu”.

Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno. Status nadzornika pristupa dobit će poduzeća koja upravljaju jednom ili više osnovnih usluga platforme navedenih u Aktu:

  • usluge internetskog posredovanja, npr. trgovine aplikacijama, internetske tražilice
  • usluge društvenih mreža
  • određene usluge slanja poruka
  • usluge platformi za razmjenu videozapisa
  • virtualni pomoćnici
  • usluge računalstva u oblaku
  • operativni sustavi
  • internetske platforme za trgovanje i
  • usluge oglašavanja.

Ovo se uglavnom odnosi na američke tehnološke divove kao što su Apple, Amazon, Google, Meta i Microsoft, koji su zbog svog dominantnog položaja na tržištu neizostavni.

Poduzeće će dobiti status nadzornika pristupa ako ima znatan utjecaj na unutarnje tržište, što znači da ostvaruje godišnji prihod na razini Europskog gospodarskog prostora (EEA-e) jednak ili veći od 7,5 milijardi eura tijekom svake od posljednje tri financijske godine; ako pruža istu osnovnu uslugu platforme u najmanje trima državama članicama; i ako pruža osnovnu uslugu platforme koja je važna točka pristupa putem koje poslovni korisnici dolaze do krajnjih korisnika, odnosno ako pruža osnovnu uslugu platforme koja u posljednjoj financijskoj godini ima najmanje 45 milijuna mjesečno aktivnih krajnjih korisnika koji imaju poslovni nastan ili se nalaze u Uniji te najmanje 10.000 godišnje aktivnih poslovnih korisnika koji imaju poslovni nastan u Uniji.

U Aktu o digitalnim tržištima utvrđen je popis dopuštenih i zabranjenih poslovnih praksi koji će nadzornici pristupa morati primjenjivati u svakodnevnom poslovanju kako bi se osigurala pravednost i otvorenost digitalnih tržišta.

Prema Aktu o digitalnim tržištima nadzornici pristupa neće smjeti provoditi nepoštene prakse poput povoljnijeg rangiranja vlastitih nego sličnih proizvoda i usluga koje na njihovim platformama nude treće strane, sprečavanja potrošača da se povežu s poduzećima koja nisu aktivna na platformi, sprečavanja korisnika da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju te praćenja krajnjih korisnika izvan osnovne usluge nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije dana stvarna privola.

Akt o digitalnim tržištima provodit će se s pomoću nadzorne strukture u okviru koje će Europska komisija biti jedina zadužena za provedbu pravila – u bliskoj suradnji s tijelima u državama članicama EU-a.

Komisija će moći izricati novčane kazne u iznosu od najviše 10 posto globalnog prihoda poduzeća, a do 20 posto u slučaju ponovljenog kršenja pravila. U slučaju sustavnog kršenja pravila Komisija će moći odrediti mjere obvezne promjene ponašanja ili strukturne prilagodbe potrebne za učinkovito pridržavanje obveza, ukljućujući npr. prodaju (dijelova) poduzeća.

Komentari

Zainteresirani ste za jedan od treninga?

Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!

Markoja d.o.o.
Selska cesta 93
OIB: 10585552225

    Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!



    Sve vijesti

    Podržava