PROGNOZA:

Obnovljiva energija bit će pokretač rasta u globalnom energetskom sektoru do 2025.

Autor: Redakcija
event 14.02.2023.
Foto: Shutterstock

Na pomolu je prekretnica za sprečavanje onečišćenja u energetskom sektoru kako napredak obnovljive energije premašuje fosilna goriva.

Prema novom izvješću Međunarodne agencije za energiju (International Energy Agency ili IEA), gotovo sva nova svjetska opskrba električnom energijom u idućih nekoliko godina dolazit će iz obnovljivih izvora i nuklearne energije, potiskujući fosilna goriva i suzbijajući klimatske onečišćivače iz proizvodnje električne energije.

Očekuje se da će izvori energije bez ugljičnih zagačivača podmiriti više od 90 posto nove potražnje za električnom energijom na globalnoj razini do 2025. Većina toga dolazit će iz obnovljivih izvora, uključujući solarnu energiju, energiju vjetra i hidroenergiju. Nuklearna energija također bilježi skroman ponovni porast, što pojačava naklonost Agencije prema energiji bez ugljika.

Ti bi dobici trebali smanjiti prevlast fosilnih goriva u proizvodnji električne energije. Nakon vrhunca u 2022., emisije ugljičnog dioksida iz elektroenergetskog sektora konačno bi se mogle stabilizirati ili opasti. „Blizu smo prekretnice za emisije u energetskom sektoru”, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u priopćenju za javnost.

Do 2025. IEA očekuje da će obnovljiva energija činiti 35 posto svjetske proizvodnje električne energije. To bi joj donijelo tijesnu pobjedu nad ugljenom, za koji se predviđa da će pasti na 33 posto proizvodnje električne energije u istom vremenskom razdoblju. Nuklearna energija sporo raste i čini otprilike 10 posto svjetske opskrbe električnom energijom, dok plin održava oko 20 posto.

Dok gotovo sve države na kugli zemaljskoj pokušavaju ispuniti ciljeve čiste energije utvrđene Pariškim sporazumom, globalna kombinacija električne energije se mijenja. Kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na ciljeve navedene u tom sporazumu, potrebna je nulta emisija stakleničkih plinova do 2050. Tomu također pridonosi činjenica da su solarna energija i energija vjetra postale izuzetno pristupačne, postajući najjeftiniji načini proizvodnje električne energije u većem dijelu svijeta.

Ipak, klimatske promjene već pustoše našu energetsku infrastrukturu putem ekstremnijih vremenskih uvjeta. Proizvodnja energije vjetra, sunca i vode dolazi i odlazi s godišnjim dobima. Hidroenergija je posebice prošle godine teško pogođena sušom u SAD-u, Europi i Kini. Suša je također ograničila uporabu nuklearne energije u Francuskoj s obzirom na to da određena postrojenja koriste riječnu vodu za hlađenje reaktora.

Loše vrijeme povećava potražnju za električnom energijom kako bi se održavala optimalna kućna temperatura. To može biti recept za katastrofu kada se vrhunci potražnje poklope s nedostatnom opskrbom tijekom ekstremnih vrućina i hladnoća. U najgorem slučaju, uzrokuju se prekidi u opskrbi električnom energijom – lišavajući ljude topline i klimatizacije kada im je najpotrebnija.

Spomenute neprilike pokazuju da opskrba električnom energijom i potražnja sve više ovise o vremenu, naglašava IEA u svom izvješću. Tako je sve veći pritisak na energetske mreže da postanu čišće i otpornije, i to brzo.

Komentari

Zainteresirani ste za jedan od treninga?

Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!

Markoja d.o.o.
Selska cesta 93
OIB: 10585552225

    Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!



    Sve vijesti

    Podržava