Ovaj inovativni pristup, izložen u studiji “Densify & Conquer” („Zgusni pa vladaj”) – prema članku u časopisu New Scientist – dovodi u pitanje konvencionalni model baznih stanica velike snage u korist mreža malih ćelija.

Istraživači tvrde da bi prijelaz s velikih, pojedinačnih tornjeva na mrežu manjih stupova ne samo smanjio potrošnju energije, već i povećao ukupnu pokrivenost, rješavajući tako ključne izazove s kojima se suočavaju urbana područja u potrazi za učinkovitom 5G vezom.

Prema studiji, usvajanje strategije zgušnjavanja može donijeti značajne prednosti. Postavljanjem brojnih malih stupova umjesto oslanjanja na jedan veliki, može se minimizirati gubitak signala na mreži zbog velikog dometa i pružiti pametnim telefonima koji se nalaze bliže tim tornjevima poboljšanje trajanja baterije za 50 %.

Predloženi pristup mreže malih ćelija pripisuje se odlikama 5G tehnologije, koja omogućuje besprijekorne prijelaze između stupova. Za razliku od prethodnih generacija mreža, 5G olakšavaju učinkovite primopredaje od stupa do stupa, čineći implementaciju gušćih mreža izvedivom i praktičnom.

Koristeći softver otvorenog koda, istraživači su proveli simulacije na 3D modelima stvarnih gradova kako bi procijenili dinamiku prijenosa između baznih stanica i mobilnih uređaja. Njihova otkrića sugeriraju da bi postizanje željenih prednosti zahtijevalo otprilike pet puta više komunikacijskih tornjeva, od kojih bi svaki stajao na skromnoj visini od 15 metara. Ovi manji tornjevi mogu se prikladno montirati na postojeću infrastrukturu kao što su ulična rasvjeta ili zgrade, nudeći troškovno učinkovito rješenje za pružatelje mrežnih usluga uz značajno poboljšanje pokrivenosti u urbanim područjima.