STARTUP SCENA

Hajdi Ćenan: Imamo potencijal za još jednoroga, ali trebamo podršku države

Autor: Marina Šunjerga
event 21.03.2022.
Foto: 5G.hr

Hrvatska ima vrlo vibrantnu startup scenu, a nedavno je osnovana i krovna udruga CRO STARTUP, koja okuplja sve na tržištu. Jedan od prvih zadataka udruge je mapirati startup scenu, pa ćemo konačno saznati ima li u Hrvatskoj 600 ili 6000 tvrtki koje pripadaju klubu.

S predsjednicom CRO STARTUP udruge, Hajdi Ćenan, razgovarali smo o potencijalu industrije, razvoju startup scene u Hrvatskoj i umjetnoj inteligenciji, kojom se bavi kroz svoju tvrtku Airt.

Na čelu ste nove udruge CRO STARTUP, koja je okupila velike tvrtke u sektoru, ali i one koje su tek osnovane. Koji je cilj i motiv udruženja?
Bili smo jedina članica Europske Unije bez takve organizacije, stoga smo se odlučili udružiti. Naglašavam da smo preko noći postali država s dva jednoroga te da imamo izuzetno vibrantnu startup scenu na kojoj se svaki dan kreiraju nove tvrtke. Svi su oni uspjeli ne zbog podrške ekosustava nego njemu usprkos jer ekosustav jednostavno nemamo.

Što bi država mogla napraviti da olakša razvoj startup scene? Estonija je primjer zemlje s jako dobrom podrškom inovativnim idejama…
Ne trebamo otkrivati toplu vodu, postoje centri poput Estonije koja na 1,3 milijuna stanovnika ima već devet jednoroga. I kod njih se dogodio, kao što se danas događa kod nas, startup zamah, i to u trenutku kada je Skype postao prvi jednorog iz Estonije. Država može olakšati poslovanje novim tvrtkama tako da pojednostavi otvaranja, ali i zatvaranja tvrtki jer jedna od odlika startup tvrtki je visoka vjerojatnost gašenja tvrtke. Treba i pojednostaviti prijenose udjela u tvrtkama jer će to olakšati ulaganja institucionalnih investitora. Mnogi bježe od ulaganja u startupove iz Hrvatske jer je ako teško prenijeti udjele ili ih primoraju da sami promijene sjedište. Scenu bi stimulirale i porezne olakšice za „angel investitore“, kako bi ih se stimuliralo novac iz štednje transferirati u nove projekte. Taj bi se novac vrlo brzo i vratio u proračun kroz doprinose jer IT tvrtke najviše ulažu u plaće zaposlenika. Važno je i olakšati nagrađivanje zaposlenika, naročito dionicama i udjelima u tvrtkama jer danas je iznimno teško zadržati talente. Ove bi olakšice bi omogućile da startupovi ostanu u Hrvatskoj i da se razviju u jednoroge.

Na 5G portalu predstavili smo niz tvrtki koje su prepoznatljive kod nas i na globalnom tržištu. Vjerujete li, poput nekih stručnjaka, da Hrvatska može razviti još jednog jednoroga ili čak više njih?
Nismo veliko tržište, a imamo nevjerojatne ljude i talente te genijalne projekte koji su globalno relevantni. Puno toga se događa iza scene pa nas je i Infobip iznenadio jer nismo niti znali da će tražiti investiciju, a onda su dobili evaluaciju od milijardu dolara i tako smo dobili prvog jednoroga. Imamo potencijal za još takvih priča.

Potpredsjednica ste udruženja tvrtki koje razvijaju alate temeljene na umjetnoj inteligenciji, a sami vodite i tvrtku Airt, koja razvija slična rješenja. Koji je potencijal umjetne inteligencije?
Umjetna inteligencija je jako aktivan sektor na hrvatskoj sceni. Imamo oko 120 startupova, ali cijeli ekosustav je širi i možemo reći da danas oko 200 tvrtki razvija rješenja iz sektora umjetne inteligencije. Fascinantno je zapravo promatrati kako se brzo razvija ta scena i koliko smo dobri u njoj.

Kako Vi gledate na uporabu umjetne inteligencije u svakodnevnom životu? Kako će naše zdravstvo, bankarstvo, maloprodaja izgledati za 10 ili 20 godina?
Kristalnu kuglu još uvijek nemamo i teško je zamisliti kako će svijet izgledati za deset godina. Imamo već jake globalne igrače, poput Photomatha, trenutno najpopularnije aplikacije na Apple Store u svijetu; Rimac koristi mnoga rješenja umjetne inteligencije u razvoju autonomne vožnje, kao i Gideon Brothers na robotima koji se koriste za logistiku.

Za razvoj je ključna 5G mreža, koja omogućava brži prijenos veće količine podataka. Razvija li Hrvatska 5G infrastrukturu dovoljno brzo?
Imam osjećaj da smo predvodnici jer, koliko vidim i u regiji i u Europi, Hrvatska je među prvima uspjela razviti 5G infrastrukturu. Umjetna inteligencija temelji se na velikoj količini podataka, tako da infrastruktura koja omogućava prijenos i obradu može samo pojačati razvoj novih usluga.

Zanimljivo je progovoriti o implementaciji umjetne inteligencije na zdravstvo i autonomnu vožnju jer su ti sektori vrlo osjetljivi.
U tom području treba jako paziti, a to je zadaća regulative. Autonomna vožnja razvija se oprezno. Potpuno autonomno vozilo kakvo možemo vidjeti u SF filmovima bilo bi vozilo na petoj razvojnoj razini, dok su rješenja koja se danas koriste iz domene treće razvojne razine.
U medicini već postoje fascinantna rješenja. Dobar je primjer primjena umjetne inteligencije na mamografske snimke, alat koji omogućava predviđanje raka dojke i do pet godina prije nego što se on pojavi. Algoritam je obradio 90 tisuća snimaka čak 60 tisuća pacijenata. Nijedan radiolog ne bi mogao prepoznati te minijaturne promjene koje stroj može, ali stroj odnosno algoritmi trebaju biti podrška ljudima u donošenju odluka. Stroj još uvijek nije u stanju donijeti samostalne odluke, ako će to ikada i moći.

Osnivačica ste tvrtke Airt, koja je razvila rješenje za financijski sektor. O čemu je točno riječ?
Naše rješenje je nastalo iz suradnje s bankom, ali više nismo fokusirani isključivo na financijski sektor. Naime, fokusirali smo se na vrstu podataka – transakcijske, event-based podatke – koji dominiraju u svim poslovnim aplikacijama vezanima uz krajnje kupce. Inovirali smo i predali zahtjev za patent za tehnike dubokog učenja za obradu upravo tu vrstu podataka, a koje donose superiorne rezultate za predviđanje ponašanja tih krajnjih kupaca. S obzirom na to da tvrtkama možemo omogućiti puno bolje razumijevanje svojih krajnjih kupaca, pomažemo im da puno bolje predvide, primjerice, kome trebaju što točno ponuditi, u kojem trenutku i kroz koji kanal komunikacije.

IT sektorom dominiraju muškarci. Mijenja li se struktura zaposlenih u sektoru i koliko žena ima među osnivačicama startupova u Hrvatskoj?
Promjena se događa već na akademskoj razini, gdje je sve više žena na tehničkim fakultetima te ih više i ulazi na tržište rada. Ono na čemu još treba poraditi jest njihova veća zastupljenost na višim menadžerskim pozicijama, ali i u startup svijetu. Još uvijek ne znamo točnu brojku žena (su)osnivačica startupova u Hrvatskoj jer još uvijek ne znamo točnu brojku startupova; tek trebamo napraviti pravo praćenje startup scene, što je jedan od zadataka koji predstoji novoosnovanoj CRO STARTUP udruzi. Jedini konkretni podatak koji trenutno imamo vezan je uz AI startupove, iz pregleda scene umjetne inteligencija koji je napravio CroAI, gdje smo identificirali samo 17 posto žena na pozicijama osnivačica ili suosnivačica AI startupova. Ukratko, ima još puno prostora za napredak.

Tijekom karijere nekoliko ste puta promijenili smjer i sektor u kojem radite. S dinamikom razvoja tržišta, na to će se morati odlučiti i mnogi drugi koji su danas na tržištu rada. Kako ste iz financija i medija, u kojima ste počeli, došli do umjetne inteligencije?
Već se od generacija koje danas tek ulaze na tržište rada očekuje da će promijeniti 17 poslova u čak pet različitih industrija, što zaista znači da je prošlo doba kada je bilo teško prijeći u potpuno novo područje. Znanje je danas dostupno klikom miša i svatko se može obrazovati za ono što ih zanima, ako ih to zaista zanima. Osobno sam počela karijeru u svijetu medija, zatim prešla u svijet digitalnog marketinga i sada plivam u vodama umjetne inteligencije. Naravno, to znači da kontinuirano treba pratiti događanja i razvoj tehnologije i kontinuirano učiti, no tako se skuplja neprocjenjivo znanje i iskustvo koje donosi veliku vrijednost u svakom ovom koraku.

Komentari

Zainteresirani ste za jedan od treninga?

Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!

Markoja d.o.o.
Selska cesta 93
OIB: 10585552225

    Ispunite prijavu i javit ćemo Vam se u najkraćem mogućem roku!



    Sve vijesti

    Podržava