Telekomi su već nakon provedene dražbe za frekvencije za 5G mreže počeli snažno ulagati u razvoj mreže nove generacije pa se danas Hrvatska može pohvaliti jednom od najnaprednijih telekomunikacijskih mreža u Europskoj Uniji.
Kada ćemo biti premreženi 5G-om, što nam donosi u kontekstu industrije budućnosti te kako ćemo živjeti, teme su koje smo na portalu 5G.hr otvorili s glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska, Branimirom Marićem.
A1 Hrvatska dobila je nacionalnu koncesiju za razvoj 5G mreže. Kolike investicije pripremate i u kojoj su fazi?
A1 Hrvatska kontinuirano ulaže u razvoj najmodernije mobilne i fiksne infrastrukture. Riječ je o značajnim investicijama i transformaciji, odnosno prilagodbi kompletne arhitekture mreže koja traje već nekoliko godina. A1 je već sad ispunio jedan od zahtjeva iz licence za 3,6 GHz i postavio 5G bazne stanice u sva županijska središta, njih 20 i Grad Zagreb, iako je rok bio tek 31.12.2022. Domaći i turisti još su prošlog ljeta mogli surfati na A1 5G mreži u nekim od turističkih središta kao što su Dubrovnik, Šibenik, Split, Pula, Zadar, Rijeka, Biograd na Moru, Trogir, Kaštela i Vodice. Također, kompanija je preuzela obveze pokrivanja određenih ruralnih ili teže dostupnih lokacija koje danas nemaju adekvatan pristup internetu čime se stvaraju preduvjeti za gospodarski razvoj i veću kvalitetu života.
Koliko je potrošača već pokriveno 5G mrežom, a koliko će ih biti pokriveno u iduće tri godine?
A1 je jedini operator u Hrvatskoj koji za 5G koristi dva frekvencijska sloja: 700 MHz i 3,6 GHz. Na taj se način postiže maksimalno pokrivanje u unutarnjim prostorima, veći doseg na otvorenom uz optimalni kapacitet (frekvencijski sloj 700 Mhz) i vršne brzine koji dostižu 1 Gbit/s (3.6 GHz), dok su realne brzine ipak manje. S vremenom će na većini frekvencijskih slojeva biti aktiviran 5G, uključivo i frekvencijske slojeve gdje danas imamo 2G i 3G. Na područjima gdje je 5G dostupan, čak 20-ak posto ostvarenog prometa je od 5G korisnika. To je puno s obzirom na to da je broj 5G uređaja u korisničkoj bazi vrlo nizak odnosno nešto manje od 8 posto. Što nam govori da smo još uvijek na samom početku eksploatacije 5G tehnologije i da Hrvatska ne kasni s istom. Prvi pokazatelji s terena i zadovoljstvo korisnika su vrlo dobri. Propagacija 5G signala već danas dostiže do 50 posto populacije. Ispunit ćemo ciljeve i do 2025. imati 90 postotnu populacijsku pokrivenost u urbanim područjima te 25 posto geografskog pokrivanja u ruralnim područjima. Želim istaknuti i po meni još uvijek trenutačno jedinu pravu primjenu 5G mreže za uslugu kućnog pristupa internetu tamo gdje nema adekvatne fiksne infrastrukture što je A1 Hrvatska prva i još uvijek jedina ponudila tržištu.
Koliko su pandemijski uvjeti utjecali na plasman investicija?
Unatoč proteklih nekoliko pandemijskih godina, A1 Hrvatska ostaje investitor u digitalizaciju Hrvatske i sukladno tome pouzdan partner u ispunjavanju ciljeva Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa. Kriza je obično dobro vrijeme za investicije i operatori koji ulažu u infrastrukturu u krizi iz nje izlaze puno jači i spremniji ponuditi napredne usluge na digitalnoj infrastrukturi. To je trend koji su neki telekom operatori uočili u vrijeme zadnje veće ekonomske krize 2010.–2011. i iz nje ipak nešto naučili. Oni koji to ne rade, iz krize izlaze slabiji i nespremni ponuditi relevantne usluge krajnjim korisnicima. Pandemija je promijenila navike korisnika i dovela do povećane potražnje za kvalitetnim širokopojasnim Internet uslugama velikih prijenosnih kapaciteta (npr. 1Gbps), te će oni operatori koji su ulagali i kroz krizni period u tu vrstu infrastrukture zasigurno biti nagrađeni tržišnim uspjehom.
Najveći izazov pravovremenim investicijama u digitalnu infrastrukturu dolazi s globalnih tržišta jer su se lanci nabave telekomunikacijske opreme i komponenti, poput mikro čipova, potpuno promijenili uslijed pandemije, a dodatno se pogoršali s potresnim događajima u Ukrajini. Sve nas je to prisililo da investiramo još pametnije i efikasnije. Na svu sreću A1 Hrvatska je dio velike međunarodne grupe čiji je globalni utjecaj značajan, što nam pomaže ne samo u osiguravanju bolje pozicije za nabavu kritičnih komponenti na vrijeme, već i povoljne nabavne ugovore. I zato danas uz 5G mrežu imamo najveću i najbržu fiksnu mrežu u Hrvatskoj koja se temelji na optičkoj tehnologiji.
Suočavate li se s otporom lokalnog stanovništva u procesu razvoja 5G mreže?
U nedostatku provjerenih informacija, oko 5G mreže širile su se dezinformacije i teorije zavjere bez ikakve znanstvene utemeljenosti. Pandemija je pokazala da je telekom infrastruktura od nacionalne važnosti. Mnoge su se kompanije, ali i pojedinci prisilno digitalizirali gotovo preko noći. Sve smo radili na daljinu, od posla do školovanja i zabave. Vjerujem da većina ljudi shvaća koliko je infrastruktura neophodna pa tako i bazne stanice. U mjestima gdje postoji taj iracionalan strah uvijek smo na raspolaganju za pojašnjenja i edukaciju. Više provjerenih informacija o 5G mreži i neionizirajućim elektromagnetskim poljima građani mogu pronaći na internetskoj stranici regulatornog tijela HAKOM-a. Ondje je jasno prikazano da je Hrvatska u grupi EU zemalja sa strožim propisanim graničnim vrijednostima elektromagnetskih polja. Također, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je stajalište o utjecaju 5G-a na zdravlje, navodeći da se uz poštivanje postojećih međunarodnih preporuka za ograničenja razine elektromagnetskih polja ne predviđa utjecaj na javno zdravlje (5G mobile networks and health). Uzimajući u obzir zaštitu zdravlja ljudi, 5G tehnologija nije bitno drugačija od ostalih tehnologija koje se već upotrebljavaju, poput mobilnih mreža i kućnih Wi-Fi uređaja. Ne postoji zemlja na svijetu koja već nije implementirala ili ne planira implementaciju 5G tehnologije.
Što nam 5G mreža donosi u kontekstu novih i kvalitetnijih usluga i razvoja novih tehnologija i servisa?
Mislim da prije svega treba naglasiti da je 5G evolucijska tehnologija koja se velikim dijelom nastavlja i naslanja na prethodnu generaciju mobilne tehnologije odnosno 4G. Na primjer, 4G i 5G dijele zajedničke radio slojeve, 5G u tzv. Non standalone načinu rada (NSA) za signalizaciju koristi 4G, 4G i 5G dijele mobilnu središnju mrežu, itd. Za usporedbu valja napomenuti da se 4G nije toliko oslanjao na 3G, već je donio u to vrijeme značajnu i potpunu promjenu koncepta mrežne arhitekture, pripadajućih 3GPP protokola te digitalnih i modulacijskih tehnika. Nešto slično se ipak za sada nije dogodilo s dolaskom 5G.
Zahvaljujući karakteristikama 5G mreže, prije svega povećanju kapaciteta (na 3.6 GHz), ona će nam omogućiti stabilan i pouzdan mobilni širokopojasni pristup na razini Hrvatske. Donosi nešto veće brzine na frekvencijskim slojevima ispod 3 Ghz, ali i puno veće brzine na frekvencijskim slojevima iznad 3 Ghz, zahvaljujući prvenstveno činjenici da je na tom frekvencijskom sloju dostupan ogroman spektralni resurs od 400 MHz. 5G donosi dodatno nisku latenciju, što će u idućim godinama zasigurno otvoriti vrata IoT servisima, iako treba napomenuti da niti postojeća 4G latencija nije nedovoljna za veliku većinu postojećih IoT servisa.
Punokrvni koncepti pametnih gradova u kojim će gotovo svi uređaji biti online nezamislivi su bez 5G mreže. Konkretni primjeri prednosti 5G-a već su demonstrirani u Hrvatskoj u suradnji A1 Hrvatska i više inovativnih kompanija, među kojima se ističu Gideon Brothers, DOK-ING i poduzetnički inkubator PISMO-Novska powered by A1. Jedan od najuspješnijih proizvođača autonomnih robota na svijetu Gideon Brothers u suradnji s A1 razvili su i testirali logističkog robota na 5G mreži. DOK-ING i A1 predstavili su prvu primjenu 5G tehnologije u frekvencijskom pojasu 26 GHz i tako korisniku omogućili optičko iskustvo preko mobilne mreže propusnosti od 2 Gbps. Polaznici programa za razvoj igara i zaposlenici 70-ak startupova u PISMO-Novska inkubatoru imaju na raspolaganju najmodernije pristupne tehnologije – gigabitnu A1 optičku i indoor 5G mrežu pa mogu prilagoditi svoje proizvode brzinama, latenciji i drugim prednostima te tako biti globalno konkurentni. Sljedeća faza razvoja 5G mreže je implementacija mogućnosti određivanja posebnog prioriteta na mreži za potrebe pojedinih korisnika, tzv. network slice.
Na konferenciji 5G&beyond istaknuli ste da očekujete rast broja povezanih uređaja. U kojem smjeru se razvija IoT i kako ćemo živjeti u budućnosti?
Sada je u tijeku opća digitalizacija društva i ljudi koji ne znaju koristiti internet su djelomično isključeni iz društva. Pred nama je pak razvoj interneta stvari i broj umreženih uređaja po kućanstvu se sve više povećava. Trenutno smo na 5 i 10 umreženih uređaja po kućanstvu, a ne tako daleko u budućnosti svako će kućanstvo imati 50 do 100 spojenih uređaja.
Iza 5G dolazi 6G a s tom generacijom slijedi povećanje spektralne efikasnosti, korištenje puno širih frekvencijskih pojaseva i povećanje broja uređaja koji su uvezani. Za sada nemamo ideju što on zaista donosi, a ja mislim da idemo u kompletno umreženi planet i vjerojatno neće postojati nijedan kutak zemlje koji neće biti umrežen.
Podaci o prosječnoj potrošnji GB na pametnim telefonima govore o rapidnom rastu konzumacije podatkovnog prometa u Hrvatskoj. Koliko će nam gigabajta biti potrebno da bi mogli konzumirati sve usluge u idućih nekoliko godina?
U posljednjih 10 godina bilježimo kontinuirani porast podatkovnog prometa i u mobilnoj i fiksnoj mreži koji se kreće između 25-50% godišnje. Korisnici su sve zahtjevniji i usluge koje konzumiraju poput OTT platformi generiraju značajan podatkovni promet. Danas prosječan korisnik mobilnih pametnih telefona u HR koristi između 5 i 10 GB podatkovnog prometa mjesečno. Prosječan korisnik fiksnog širokopojasnog interneta koristi između 300 i 400 GB mjesečno, što uvelike ovisi o tome kako računamo npr. IPTV promet. Postoje i korisnici koji troše preko 1 TB mjesečno na svojim fiksnim širokopojasnim priključcima.
Za pretpostaviti je da će konzumacija podatkovnog prometa nastaviti rasti sličnim tempom kao i do sada, vođena nastavkom inovacija u segmentu pametnih uređaja u cijelom kućanstvu, OTT servisima ali i nekim novim inovacijama. Ubrzana digitalna transformacija poslovanja i primjena servisa u cloudu također zahtijevaju pouzdanu i sigurnu infrastrukturu kao osigurače kontinuiteta poslovanja. Sve to generira značajne količine prometa i da bi nam Internet danas ili za nekoliko godina besprijekorno funkcionirao, neophodne su najmodernije optičke i radijske tehnologije, kao i podatkovni centri. Uz najmoderniji podatkovni centar u regiji, upravo zato A1 Hrvatska investira u ubrzanu izgradnju optičke i 5G mreže.
Sve je u Hrvatskoj pa i u Europi poskupjelo. Hoće li nam poskupjeti i telekomunikacijske usluge?
Pandemija koronavirusa, potresi u Hrvatskoj i sada tragični događaji u Ukrajini dodatno su produbili globalnu krizu lanaca opskrbe te nestašicu čipova i sirovina. Sve je teže osigurati opremu zbog kašnjenja isporuke, ali i zbog rasta cijena nabave i transporta. Neizvjesno je kada ćete, u kojem obujmu i po kojoj cijeni dobiti neku opremu, a i cijena transporta je višestruko porasla. Pritisak na poslovanje osjeća se u telekom sektoru, kao i u cijelom gospodarstvu i mnogi svakodnevni proizvodi i usluge su već poskupjeli. Možda je najbolji primjer rast cijena energenata a pogotovo struje koji će nas posebno teško pogoditi ove i sljedeće godine. Posebno je mobilna mreža osjetljiva na rast cijena električne energije s obzirom na to da je danas ona najveći potrošač iste u telekom sektoru. Uz inflaciju i rast cijena materijala poskupljuje izgradnja i funkcioniranje fiksne i mobilne mreže, ali kao što sam napomenuo, za sada nam u izdržavanju bar ovog dijela pritiska uvelike pomaže činjenica da smo dio velike globalne korporacije.
