Zanimljivo je da je čak 91 posto anketiranih građana koji su koristili virtualnu video zdravstvenu skrb koja uključuje široki krug usluga od procjene zdravstvenog stanja do brige o kroničnim bolestima izjavilo da bi ju ponovno koristili kao nadomjestak osobnom posjetu liječniku. Isto tako većina ispitanika, odnosno dvije trećine njih voljno bi bilo sudjelovati u kliničkim ispitivanjima putem digitalnih alata s daljinskim nadzorom pacijenta i virtualnim interakcijama pa su skloni upotrebi tehnologije za dostavljanje podataka, virtualnim intervjuima s istraživačkim timom pa čak i korištenjem uređaja za daljinsko praćenje zdravlja.

Iako postoji veliki interes pacijenata i građana za digitalizacijom zdravstva prijelaz na virtualnu skrb vrlo je osjetljivo pitanje koje uključuje kreiranje preciznih kliničkih alata, velike investicije u opremanje liječnika te kvalitetnu interakciju s pacijenta. Neke grane medicine poput brige o mentalnom zdravlju mogle bi jednostavnije implementirati nove tehnologije dok je za mnoga područja i dalje prihvatljiviji ljudski kontakt.

Istraživanje je iznjedrilo četiri vodeća trenda: očekivanja pacijenata za češćom upotrebom virtualne skrbi, zahtjev za boljom razmjenom podataka institucija, razvoj digitalnih i virtualnih kliničkih ispitivanja te osiguranje lokalne dobave kako bi se umanjila izloženost poremećajima u sustavu dobave. Svi su ovi trendovi nastali pod jakim utjecajem Covid krize odnosno promjena koje je novo normalno dovelo u naše živote.

Tako pacijenti žele da se iskoriste tehnologije za razvoj virtualne zdravstvene skrbi jer je drže praktičnijom, a to bi moglo promijeniti tradicionalni sustav pružanja njege. Također u svrhu bržeg razvoja cjepiva protiv Covid 19 značajno se pojačala razmjena podataka između vlada, farmaceutskih tvrtki, zdravstvenih obveznika i pružatelja usluga, a to je pretpostavka za zadržavanje međusektorske suradnje u korištenju podataka i u budućnosti. Virtualna klinička ispitivanja bi pak osigurala pristup raznovrsnijim skupinama pacijenata upotrebom udaljenih i decentraliziranih ispitivanja, a istraživačkim organizacijama pružila jeftinije alternative kliničkim ispitivanjima na licu mjesta. Kao posljednji trend koji vodi u obrnuti smjer nametnula se nužnost lokalne nabave kako bi se izbjegle potencijalne štete poput onih nastalih zbog globalnog lock down-a. Stručnjaci iz PwC-a ističu da će ta četiri područja biti glavne teme u idućih godinu do dvije dana.
PwC je u siječnju 2021. anketirao preko 10.000 potrošača u 10 zemalja kako bi stekao uvid o iskustvo ljudi sa zdravstvenom skrbi tijekom pandemije i njihovu spremnost prilagoditi se promjenama.